Regoč (Regoc). Vilenik silno jak i golem, kojega pominje dubrovački pisac Đorđić u svome Marunku.

 

IV. Šuma Striborova

1. Domaći (Domovije). U svih slavenskih naroda nazivlju se tako mali kućni dusi koji dolaze na ognjište, pak više puta mnogo kvara učine, a katkad znaju i dobro učiniti.

2. Malik Tintilinić. Stari narodni naziv za jednoga od najživljih "Domaćih".

 

V. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

1. Kitež. Ruski pisac Merežkovski spominje po ruskoj predaji tajnoviti Kitež (pustu šumu i jezero Svetlojar), gdje su se zbivala svakojaka čuda i strahote.

2. Vile Zatočnice. Naš narod ima npr. naziv "zatočne zmije" za one zmije koje su se tobože u jesen zavjerile ("zateći se"), da neće leći na zimski san dok koga ne usmrte.

3. Relja (Hrelja). Hrvatska narodna pjesma slavi gdjekad nekoga Hrelju kao boljeg i jačeg junaka od samoga Kraljevića Marka.

 

VI. Lutonjica Toporko i devet župančića

1. Neumijka. Po ruskoj predaji luta svijetom i nebom prnjavi i neumiveni djed Neumijka. Ali kad on otare nos, tada se srebro osipa.

2. Lutonja. Dijete koje se rodi od odrubljenog komada drveta. Kad starac i starica, zaželjevši djecu, zibaju i tetoše takav panjić, tada on oživi i pretvori se u dijete.

 

VII. Sunce djever i Neva Nevičica

1. Mokoš. Neka moćna sila koja je po vjerovanju starih Slavena vladala na zemlji, valjda poglavito po močvarama. Ona se spominje u savezu s nebeskim gromovnikom Perunom.

2. Kolede. Zimske svetkovine, a slave se zadnjih dana mjeseca prosinca, u slavu Sunca koje tih dana iznovice prosine (odatle i ime prosinac).

3. Krijes. Svetkovine posvećene ljetnom Suncu kad je u svojoj najvećoj snazi.

4. Omaja (omaha). Voda, što se omahuje od mlinskog kola. U toj vodi i danas seoske žene kupaju djecu da bi se od njih zlo omahivalo.

 

VIII. Jagor

1. Poludnica (od riječi: podne, poludne). Ima u Srba a i u Lužičkih Srba narodno pričanje da neka stara žena, raščupane kose, obitava u koprivama. Ona plaši i žeže djecu da ne prelaze plotove.

2. Bagan. Jedan od "Domaćih".