Neumijka. Po ruskoj predaji luta svijetom i nebom prnjavi i neumiveni djed Neumijka. Ali kad on otare nos, tada se srebro osipa.

2. Lutonja. Dijete koje se rodi od odrubljenog komada drveta. Kad starac i starica, zaželjevši djecu, zibaju i tetoše takav panjić, tada on oživi i pretvori se u dijete.

VII. Sunce djever i Neva Nevičica

1. Mokoš. Neka moćna sila koja je po vjerovanju starih Slavena vladala na zemlji, valjda poglavito po močvarama. Ona se spominje u savezu s nebeskim gromovnikom Perunom.

2. Kolede. Zimske svetkovine, a slave se zadnjih dana mjeseca prosinca, u slavu Sunca koje tih dana iznovice prosine (odatle i ime prosinac).

3. Krijes. Svetkovine posvećene ljetnom Suncu kad je u svojoj najvećoj snazi.

4. Omaja (omaha). Voda, što se omahuje od mlinskog kola. U toj vodi i danas seoske žene kupaju djecu da bi se od njih zlo omahivalo.

VIII. Jagor

1. Poludnica (od riječi: podne, poludne). Ima u Srba a i u Lužičkih Srba narodno pričanje da neka stara žena, raščupane kose, obitava u koprivama. Ona plaši i žeže djecu da ne prelaze plotove.

2. Bagan. Jedan od "Domaćih". Po ruskoj narodnoj predaji čuva Bagan rogatu marvu, dok Vazila ili Vozila čuva konje. Baganu pripravljaju posebni mali ogradak u staji. Tu se on naseljuje i donosi gospodaru sreću i uspjeh sa blagom.

I. B. M.

Rječnik

alem - dragulj

baća - prijatelj, brat
badanj - kaca, velika drvena posuda slična bačvi
badava - uzalud; besplatno
baglić - mali stog, plast
bajliti - uljuljkivati, uspavljivati
balčak (tur.) - držak mača ili sablje
baniti se - širiti se, razmetati se
baršun (mađ.) - vrsta tkanine, samt, pliš
bičalo - držak biča
bilina - biljka
božjak - siromah, nesretnik, prosjak
bradva - tesarska sjekira široke oštrice
bušica - mala planinska krava

čagalj - životinja slična vuku
čaporak - prst i nokat pandže
čelenka (tur.) - nakit u obliku srebrne ili zlatne perjanice
čislo - krunica; brojka

ćepica - kapica

dafina (grč.) - lovor
demeskinja - vrsta sablje (nazvana prema sirijskom gradu Damasku u kojemu se proizvodila)
diljka - duga puška, kremenjača
divljaka - samonikla, necijepljena voćka
dolamica (tur.) - kaputić, haljica
dosele - dosad
drag - skup
drvosjek - pravo na sječu drva
dub - hrast; stablo uopće
dubrava - šuma
duda - svirala, frula
duditi - svirati u dude, sviralu
duka (tal.) - dužd, knez
dvojnice - narodno glazbalo, frulica sa dvije cijevi
dvoranica — dvorkinja
dvorski - ravnatelj vlastelinskoga dvora

đerdan (tur.) - ogrlica

galija (tal.) - vrsta broda
gavan - bogataš
gleđi - gledaj
gospar - gospodar, gospodin
gradina - grad, dvorac
guba - gljiva parazit, raste na stablu i služi za potpalu
gumno - mjesto na kojemu se vrši ili mlati žito
gurav - pogrbljen
gužva - uže od pruća ili slame

hasna (tur.) - dobit, korist
hlap (češ.) - momak, sluga
hljev - staja, pojata
Hrs - slavenski bog sunca
hrustati - hrskati
hudoba - vrag
hvat - stara mjera za dužinu, oko 1,9 m
hvoja - grana, mladica na stablu

ikona (grč.) - slika sveca u bizantinskom slikarstvu
istoč - istok; od istoči - s istoka

jadro - jedro
jantar - dragi kamen smeđe boje, kristalizirana smola crnogoričnog drveća
jasika - vrsta vrbe
ježurica - nabrana, naježena kestenova kora

kam - kamen
kan - namjera, nakana
kandilo - uljanica, posudica u kojoj gori žižak
kazan - kazna
kepčić - patuljčić
kezmati se - prepirati se
kijača - batina
kiniti se - mučiti se
kladenac - izvor, zdenac
klen - drvo iz porodice javora
kolan - pojas koji drži sedlo privezano uz konja
komora - soba, prostorija
konobati se - boriti se
korota - žalost za pokojnikom
kosnuti se - dirnuti, izazvati suosjećanje
kotarica - košarica
kožuh - ogrtač od ovčje kože s runom na unutrašnjoj strani
kraguj - ptica kobac
kraj - obala
krma - stočna hrana
kudjelja - vlakna konoplje ili lana pripremljena za predenje
kuzol, kuzolić - košara od kore mladog drveta

last - blagovanje, ugodan život
lepir - leptir
lik - kora drveta
loboda - jestiva zeljasta biljka
lopuč - lopoč

lje - zbilja, zaista
ljesa - drvena vrata na plotu

mandula - badem
mantija - svećenička ili čarobnjačka odjeća
maz - žbuka
mejdan (tur.) - boj, dvoboj
mermerni - mramorni
miri (od lat. murus) - gradske zidine, zidovi
mučnjak - posuda za brašno (muku)

napržica - svađalica
nenavidjeti - mrziti, zavidjeti
nujan - neveseo, tužan

obor - ograđen prostor za stoku, tor
obreknuti - obećati
okosnuti se - okomiti se
omaja - voda koja prska s vodeničkog kola koje se okreće
opijelo - vjerski obred za mrtve
oput - uski remen od kože kojim se pletu opanci
ostrvo - otok

parlog (mađ.) - neobrađena, zapuštena zemlja
paroščić - šiljčić koji izraste na jelenovom rogu
paštiti se - naprezati se
peča (tur.) - ženski rubac oko glave
pečal (rus.) - tuga, bol; pečaliti - tugovati
pismeno - slovo
pleter - ograda od pletena pruća
plitica - plitka zdjela
počitanje - poštovanje
pojata - staja
pokljuka - zemljana posuda
polojit - vodoplavan
pomora - pošast, kazna
povjesmo - svežanj lana ili konoplje na preslici, klupko
pregovoriti - nagovoriti
prežežen - žaren, kaljen
prica - svadljivac
pricvrljiti se - prilijepiti se
prićuriti se - stisnuti se
prkonjica - tvrdoglavac
proštenje - okupljanje uz crkvenu svetkovinu
pru - od glagola pruti se - prepirati se, svađati se
psar - uzgajivač lovačkih pasa

rabota - rad, posao
račiti se - sviđati se, biti po volji
rakita - vrsta niske vrbe
rovaš - komad drva na kojemu se zarezivanjem bilježi račun
rudina - livada, tratina
rušnica - škrinja, ormar ili prostorija za spremanje rublja

sebar - rob, kmet
selište - seoski posjed; mjesto gdje je nekad bilo selo
sežanj - isto što i hvat (v.)
Skender-beže – albanski narodni junak Đurađ Kastriotić Skenderbeg (1414-1468) koji je 25 godina uspješno branio Albaniju od turskih napada
skoroteča - vjesnik, glasnik
slog - skup složenoga lana ili slame
slučiti se - dogoditi se
smok - suho meso
stelja - slama koja se stavlja pod stoku
steljište - mjesto pod slamom, lišćem ili kukuruzovinom
steljiti, nasteljiti - postavljati stelju, slamu koja se stavlja pod stoku
strnak - slamčica
strnište - njiva poslije kosidbe
stuka - lupa od udaraca
sulica - strelica
sutjeska - tjesnac, suženi dio riječne kotline

šarac - šareni konj
štir - vrsta korova
šturak - cvrčak, zrikavac

talambas (tur.) - vrsta maloga bubnja
talas - val
tetiva - vrpca koja spaja krajeve luka
toporište - držak sjekire ili motike
travnik - travnjak, livada
truljav - odrpan
trupina - deblo
tušiti - gušiti

ubogarski - siromaški
ubrusar - sluga koji se brine oko prostiranja stolova i dvorbe pri jelu
uljenica - uljana svjetiljka
ušak - kut
uzivati - pozivati

varen - kuhan
vižlad - štenad; hitra, okretna stvorenja
vođica - uzda
vražda - neprijateljstvo; osveta
vrućak - vrućina

založiti - jesti
zamandaliti (tur.) - zasunuti, zakračunati, zaključati
zatraviti - začarati, opčiniti
zavor - spojni klin
zerka (tur.) - malo, mrvica
zobunčić (tal.) - kratki seljački kaputić

žerav - brzi konj
žvrgoljiti – cvrkutati

Bilješka o autorici

Ivana Brlić-Mažuranić

Ogulin, 18. IV. 1874. - Zagreb, 21. IX. 1938.

Zasigurno najglasovitija hrvatska dječja spisateljica, Ivana Brlić-Mažuranić je svojom zbirkom bajki Priče iz davnine i dječjim romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića stekla neprolaznu slavu. Priče iz davnine priskrbile su joj naziv "hrvatski Andersen" i "slavenski Tolkien", a Šegrt Hlapić i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama, oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Obitelj Mažuranić jedna je od najuglednijih obitelji u tadašnjoj Hrvatskoj, kao i obitelj Brlić u koju ulazi udajom. Obje obitelji dale su brojne poznate književnike, umjetnike, političare, reformatore, zaslužne za tranziciju Hrvatske u moderno društvo, poput pjesnika i bana Ivana Mažuranića, pisca i avanturista Frana Mažuranića, putopisca Matije Mažuranića, spisateljičinog oca povjesničara Vladimira Mažuranića i drugih.