Bjesomar. Tako nazivahu stari Slaveni u nekim krajevima vladara zlih i opakih sila.

2. Svarožić. Sunčanu svjetlost zamišljali su naši pređi u obliku prekrasna mladića po imenu Svarožića.

 

II. Ribar Palunko i njegova žena

1. Zora-djevojka. Stara narodna priča u mnogih Slavena pripovijeda još i sada o Zori-djevojci što ranim jutrom plovi morem na zlatnom čunu sa srebrnim veslom. Stan joj je na otoku Bujanu.

2. Kralj Morski. Slovenci i Slovaci pričaju o silnom i bogatom Kralju Morskom što pod morem stoluje.

3. Otok Bujan. To je čudoviti otok, obrastao bujnom raslinom. Na tom otoku zamišljali su naši pređi raj. Njega pominju još i sada Rusi u vračanjima i pregovorima protiv bolesti, za plodnu godinu itd.

4. Kamen Alatir. Spominje se u drevnoj priči slavenskoj kao "bijeli gorući kamen na Bujanu", kojim se valjda mislilo predočiti Sunce.

5. Morske djevice (diklice). Hrvatska i slovenska priča nazivlje tako morska čudovišta: do pol tijela krasne djevojke, od pol tijela ribe razdvojena repa.

6. Nijemi jezik. Naš narod vjeruje da životinje govore posebnim jezikom, pa da ima i ljudi koji taj "nijemi jezik" znaju i razumiju.

7. Zmija orijaška, Ptica kljuna gvozdenoga, Zlatna pčela. To su tri nemani što po pričanju oko Bujana izvode valove, vjetar i gromove, odakle se širom svijeta oluja razilazi.

 

III. Regoč

1. Legen (Leđan). Drevni čudesni grad po hrvatskoj narodnoj pjesmi i predaji.

2. Regoč (Regoc). Vilenik silno jak i golem, kojega pominje dubrovački pisac Đorđić u svome Marunku.

 

IV. Šuma Striborova

1. Domaći (Domovije). U svih slavenskih naroda nazivlju se tako mali kućni dusi koji dolaze na ognjište, pak više puta mnogo kvara učine, a katkad znaju i dobro učiniti.

2. Malik Tintilinić. Stari narodni naziv za jednoga od najživljih "Domaćih".

 

V. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

1. Kitež. Ruski pisac Merežkovski spominje po ruskoj predaji tajnoviti Kitež (pustu šumu i jezero Svetlojar), gdje su se zbivala svakojaka čuda i strahote.

2. Vile Zatočnice. Naš narod ima npr. naziv "zatočne zmije" za one zmije koje su se tobože u jesen zavjerile ("zateći se"), da neće leći na zimski san dok koga ne usmrte.

3. Relja (Hrelja). Hrvatska narodna pjesma slavi gdjekad nekoga Hrelju kao boljeg i jačeg junaka od samoga Kraljevića Marka.

 

VI. Lutonjica Toporko i devet župančića

1.