svijetom bijesni najstrašniji rat kojega je čovječanstvo do tada iskusilo. "Malone polovica čitavog ljudstva ziba se na moru strahota i neizrečenih, što tjelesnih što duševnih, patnja - a svaki od nas podnosi teške udarce bure ove", zapisala je Ivana Brlić-Mažuranić te godine u svojoj autobiografiji.

Iste te godine nastaju njezine Priče iz davnine, zbirka bajki inspirirana slavenskom mitologijom. Matica hrvatska objavljuje zbirku sa šest bajki, a u izdanju iz 1926. godine autorica u djelo dodaje još dvije: "Lutonjica Toporko i devet župančića" i "Jagor". Možda upravo zbog vremena u kojemu su nastale, Priče prenose snažnu etičku poruku. Poput svih bajki, i u ovima osnovni pokretač radnje je arhetipska borba dobra i zla.

Međutim, etika Priča iz davnine temelji se na sustavu vrijednosti koji baš i nije uobičajen u tradicionalnim bajkama: na kršćanskoj etici, etici vjere i oprosta, bilo izričito spomenutoj kao u "Šumi Striborovoj" ili "Jaglencu i Rutvici", ili implicitnoj, kao na primjer u "Potjehu". Osnovni pokretač radnje i etička poruka "Šume Striborove" tako je žrtva za bližnjega, u "Ribaru Palunku" opet žrtva i ljubav, u "Potjehu" grijeh i iskupljenje, u "Nevi Nevičici" ljubav. Zasigurno se s kaotičnim okolnostima može povezati i "Regoč", priča o ljudskoj neslozi, samouništenju i gradnji boljeg, pravednijeg svijeta.

Suprotno folklornim bajkama, likovi nisu samo crno bijeli, okarakterizirani su u različitim "nijansama sive": Jagorov otac, junak Relja, djed Neumijka, Potjehova braća, Mokoš, pa čak i bjesovi, imaju i negativne, ali i pozitivne, u najmanju ruku dopadljive karakteristike. Priče su također prepune doživljaja prirode, konstantne autoričine opsesije još od djetinjstva, koja poput navedenih likova također može biti i prijateljska i neprijateljska prema ljudskim likovima - kao i oni prema njoj. Za "Lutonjicu Toporka", pa i za "Regoča", može se čak reći da prenosi poruku koju bismo danas nazvali - ekološkom.

Priče iz davnine ne mogu se jednostavno uklopiti u kontekst vremena u kojemu su nastale. Izvan su struja koje dominiraju europskom i hrvatskom književnosti toga vremena, izvan doba tzv. modernizma i avangarde. Na dubljoj razini, interpretatori Brlićkinog djela ipak ih uklapaju u duh književnosti belle époque. Vrijeme je to neoromantizma, ponovnog buđenja interesa za teme koje su interesirale izvorni romantizam s početka 19. stoljeća, pa tako i za nacionalni "duh", folklor, tradiciju. Međutim, za razliku od prvotnog romantizma, ova epoha sklona je slobodnoj obradi tradicije, kroz filtere subjektivizma i stilizacije. Ne zaboravimo, doba je to bijega od stvarnosti, esteticizma i artificijelnosti u svim umjetnostima.

Osim temom, koju djelomice preuzima iz folklorne tradicije, ali je znatno adaptira vlastitom kreacijom, autorica oponaša pučku, folklornu književnost i tradicijsko usmeno pripovijedanje i stilom. Koristi se tako stihovima i ritmom narodnog pjesništva, ponekad i u prozi (npr. koristi epski deseterac kada je tema junačka, u "Jaglencu i Rutvici", "Lutonjici Toporku", "Nevi Nevičici"). Često prenosi narodne poslovice i mudrosti, koje su, opet, samo dijelom preuzete iz tradicije, a najčešće njena originalna invencija. Korištenje arhaičnog pripovijedanja, govornih jezičnih konstrukcija i arhaičnog leksika, te neobična uporaba glagolskih vremena, također povremeno oponašaju folklornu književnost, ali je virtuoznost i inventivnost jezika upravo ono što priče čini jedinstvenima.

Priče iz davnine, zajedno s romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića, smatraju se vrhuncem europske književnosti za djecu. U novinskim kritikama i u literaturi Ivanu Brlić-Mažuranić stavljalo se uz bok najvećim autorima dječjih knjiga: braći Grimm, Andersenu, Colodiju, Lewisu Carrollu... Danas bismo je po mnogim karakteristikama najprikladnije mogli usporediti s J. R. R. Tolkienom.

Tekst je priređen prema izdanju:

Impressum

Nakladnik:

Bulaja naklada d.o.o
Radnički dol 8
10000 Zagreb

tel. (besplatni): 0800/285252
                      (0800/BULAJA)

[email protected]
www.bulaja.com

Urednik: Zvonimir Bulaja

Dizajn i prijelom: Bulaja naklada d.o.o.

Tehnička realizacija: Bulaja naklada d.o.o.

Oblikovanje naslovnice: Zvonimir Koščak

Za nakladnika: Zvonimir Bulaja

Pri pripremi ove elektroničke knjige uložen je maksimalni mogući trud i pažnja, te su svi uključeni materijali pažljivo kontrolirani, korigirani i testirani. Međutim, Bulaja naklada d.o.o. i autori ne mogu biti odgovorni za bilo kakve štete, izravne i neizravne, prouzročene upotrebom ove elektroničke knjige, odnosno pogreškama u tekstovima (nekompletni, netočni ili oštećeni podaci, greške pri unosu i slično).

Autorska prava na djela Ivane Brlić-Mažuranić su istekla, i ona su sada javno dobro koje se nesmetano može kopirati. Međutim, sva autorska prava na opremu knjige (rječnik, napomene, bilješka o piscu...) su pridržana.

ISBN: 978-953-328-007-3

© 2011. Bulaja naklada d.o.o.